Statut HRS-e

Na temelju članka 10. Zakona o političkim strankama(«Narodne novine», 76/93, 111/93, 111/96, 164/98, 36/ 01), Sabor Hrvatske radničke stranke, na zasjedanju 02.srpanja 2006.g. usvojio je konačni prijedlog, a kojim stupa na snagu ovaj

S T A T U T

HRVATSKE RADNIČKE STRANKE

I   OSNOVNE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Hrvatska radnička stranka je politička stranka koja okuplja članove radi javnog i sustavnog političkog djelovanja, oslanjajući se na sve slojeve naroda, a posebno na radništvo kao temeljnog nositeljs očuvanja naše samobitnosti.

Hrvatska radnička stranka djelovat će u pravcu osiguranja slobode, temeljnjih prava svakog čovjeka, pojedinca, a posebno u ostvarivanju prava na  primjerenu ekonomsku i socijalnu egzistenciju i dostojanstven život svih radnika.

U tom smislu Hrvatska radnička stranka će sudjelovati na izborima za predstavnička tijela građana na svim razinama u Republici, davati smjernice svojim predstavnicima izabranim u predstavnička tijela i izvršna tijela državne vlasti i lokalne samouprave i uprave, te kontinuirano pratiti rad državnih organa i nositelja javnih i društvenih ovlasti.

II   NAZIV  I  SJEDIŠTE

Članak 2.

Naziv stranke je:                  HRVATSKA RADNIČKA STRANKA

Njemački naziv stranke je:   KROATISCHE ARBEITS PARTIE

Engleski naziv stranke je:    CROATIAN LABUR PARTY

 

Skračeni naziv je: HRS

Sjedište Hrvatske radničke stranke je: u Samoboru.

Stranka djeluje na cijelom području Republike Hrvatske.

 

III   ZNAK, PEČAT, ZASTAVA I ČLANSKA ISKAZNICA

Članak 3.

Znak hrvatske radničke stranke (u daljnjem tekstu skračeno: HRS) čini jednobojni lik hrasata obojen zagasito plavo iz čije krošnje izlaze, u pravcu gore desno, dva izdužena kružna isječka (zaobljena prema unutra na krajevima) od kojih je gornji crvene a doljnji crvene boje. Između njih se nalazi bijeli međuprostor. S desne strane u krošnju hrasta ulazi prvo slovo logotipa (skračenog naziva Stranke tj. HRS) koji je u crvenoj boji.

Pečat HRS je okruglog oblika promjera 30 mm u kojem je uz vanjski rub upisano Hrvatska radnička stranka.

Pečat imaju i organizacijski oblici HRS s time da u njegovom središtu stoji naziv organizacijskog oblika i njegovo sjedište.

Zastava HRS je bijele boje ukupnih dimenzija 200×100 cm a u njenom središnjem dijelu nalazi se znak i logotip Stranke.

Izgled i veličinu članske iskaznice utvrđuje Predsjedništvo HRS posebnom odlukom.

IV   PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE HRS

Članak 4.

Predsjednik HRS zastupa i predstavlja stranku u zemlji i inozemstvu.

U slučaju spriječenosti, predsjednika zamjenjuje glavni tajnik stranke ili jedan od dopredsjednika kojeg on pismeno opunomoći.

U  okolnostima kada je predsjednik spriječen duže od 90 dana da ne može odrediti osobu za predstavljanje i zastupanje, odluku o vršitelju dužnosti predsjednika donosi Predsjedništvo stranke.

V   CILJEVI I NAČIN DJELOVANJA

Članak 5.

HRS je politička stranka koja okuplja građane radi javnog i sustavnog političkog djelovanja, oslanjajući se na sve slojeve naroda u promicanju demokratskih sloboda, vladavine prava i napretka svih njenih građana. To se posebno odnosi u zastupanju temeljnih interesa radništva kao bitnog činbenika stabilnosti i blagostanja hrvatske države i društva.

HRS će u svom političkom djelovanju stremiti onim ciljevima u kreiranu društvene zbilje koji su navedeni u Programu i Deklaraciji stranke.

HRS će posvetiti naročitu pažnju razvijanju i njegovanju cjelovitog hrvatskog bića kroz jačane i povezanost svih Hrvata i onih koji Hrvatsku osjećaju svojom domovinom.

Članovi stranke dužni su djelovati u skladu s programskim odrednicama stranke poštujuči u svom javnom radu pozitivne zakone Republike Hrvatske.

VI   ČLANSTVO

Članak 6.

Članstvo u HRS može biti redovno ili počasno.

Redovnim članom Stranke može postati svaki punoljetan i poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske.

Član HRS prihvaća Statut i Program stranke.

Članom HRS postaje se vlastoručnim potpisom pristupnice.

Član HRS upisuje se u registar članova stranke.

Članak 7.

Prestanak članstva nastupa:

  • Istupanjem iz stranke
  • Pristupanjem drugoj političkoj stranci
  • Smrću člana
  • Isključenjem zbog djelovanja oprečnog Statutu, Programu, smjernicama i Odlukama nadležnih tijela HRS.Isključenim članom smatra se član podružnice kojim je nakon stegovnog postupka takva mjera donesena i ptvrđena po Sudu časti podružnice, odnosno Sudu časti stranke kao konačnom.

Prestanak članstva upisuje se u registar članova stranke.

Članak 8.

HRS ima počasne članove.

Počasne članove, na prijedlog predsjedništva proglašava Sabor stranke.

Počasnim članom mogu postati punoljetni poslovno sposobni državljani HR koji su od posebnog značenja za stranku.

Prava i dužnosti članova

Članak 9.

Svaki član HRS treba pripadati jednoj od podružnica stranke.

U podružnici članovi ostvaruju svoja prava i ispunjavaju svoje dužnosti.

Članak 10.

Član stranke ima pravo:

  • Sudjelovati u radu, birati i biti biran, iznositi prijedloge, mišljenja o prigovore na račun stranke i njezinih tijela.
  • Sudjelovati u odlučivanju i biti obaviješten o svum stavovima i odlukama stranke..

Članak 11.

Član stranke je dužan:

  • Promicati Program stranke i zalagati se za njegovo oživotvorenje
  • Pridržavati se odredba Statuta stranke.
  • Provoditi Odluke tijela stranke pri čemu je mjerodavna Odluka višeg tijela stranke.
  • Zalagati se za interese sranke i čuvati njezin ugled.

Stranačka stega

Članak 12.

Pridržavajući se pravila iz članka 11., ponašajući se uljuđeno svaki član djelatno štiti ugled i interese stranke, a u protivnom ih ugrožava i takvim ponašanjem može protiv sebe prouzročiti stegovni postupak koji se razmatra pred Sudom časti.

Zbog ne pridržavanja pravila stranačke stegae članu se može izreći mjera suspenzije i/ili isključenje iz stranke.

Odluku o suspenziji donosi predsjednik stranke, a odluku o isključenju Sud časti područne organizacije HRS kojoj pripada osporeni član.

Na  odluku o suspenziji ili isključenju iz stranke član ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dan a izricanja odluke o suspenziji, odnosno isključenju , Sudu časti na razini stranke.

 

VII   UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA HRS

 

Članak 13.

 

HRS je organizirana na teritirjalnom i funkcionalnom načelu.

HRS je teritorijlno organizirana tako da slijdi teritorijalni ustroj Republike Hrvatske.

Teritorijalnu (područnu) organizaciju čine:

  • Podružnice kao temeljne organizacije
  • Županijske organizacije i Grad Zagreb
  • Regionalni savezi

Uvjete i način osnivanja, kao i zadaće pojedinih područnih ustroja HRS regulira Pravilnik o osnivanju i načinu rada područnih ustroja HRS, kojeg u pravilu donosi predsjedništvo stranke.

Funkcionalnu organzaciju HRS čine stručno-nteresni Odbori na svim razinama teritorijalne (područne) organizacije stranke. Takvi obori mogu biti osnovni s ciljem osmišljavanja i izrade konkretnih programa vezanih uz neku lokalnu sredinu ili šire, a obrađuju područja kao što su: gospodarstvo, kultura, zdravstvo, obrazovanje,prostorno uređenje, ekologija i sl.

 

Članak 14.

 

Podružnica je temeljna organizacija HRS.

Za osnivanje podružnice HRS nužno je deset članova stranke.

Podružnica se osniva za područje općine ili grada.

U Gradu Zagrebu poderužnice se osnivaju za piodručje gradsken četvrti.

 

Članak 15.

 

Podružnica HRS ima ova tijela :

  • Skupštinu
  • Predsjednika i predsjedništvo
  • Nadzorni odbir
  • Sud časti
  • Interesne odbore

Po istom načelu navedena tijela koje ima odružnica HRS imaju i druge područne organizacije više razine (gradske i županijske organizacije kao i regionalni savezi), a što je regulirano Pravilnikom o osnivanju i načinu rada područnih ustroja HRS.

 

Članak 16.

 

U sastavu HRS mogu se ustanovljavati zasebni organizacijski oblici radi zadovoljavanja posebnih interesa (npr.mladež HRS, forum žena HRS,klub zastupnika i sl.).

Odluku o ostavnovljavanju i načinu djelovanja takvih oblika donosi presjedništvo HRS.

Pravilnici o radu zasebnih organizacijskih oblika moraju biti usklađeni ovim Statutom i tijelima HRS.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SREDIŠNJA TIJELA HRS

 

Članak 17.

 

Središnja tijela stranke su:

§  Sabor HRS

§  Glavni odbor HRS

§  predsjednik HRS

§  Predsjedništvo HRS

§  glavni tajnik HRS

§  rizničar HRS

§  Nadzorni odbor HRS

§  Sud časti HRS

 

SABOR HRS

 

Članak 18.

 

Sabor stranke je najviše programsko, statutarno i izborno tijelo HRS.

Sabor čine:

a)     izborni članovi:

  • predstavnici podružnica, i to tri do pet delegata- sabornika, ovisno o broju članova svake pojedine podružnice.

b)  članovi po funkciji:

  • predsjednici podružnica, gradskih i županijskih organizacija.
  • članovi središnjih tijela stranke sukladno članku 17. ovog Statuta.
  • vijećnici općinskih i gradskih vijeća, te članovi županijskih skupština iz redova HRS.

 

Članak 19.

 

Posebne kriterije o načinu određivanja i broju izaslanika za Sabor stranke donosi Predsjedništvo HRS na prijedlog Povjerenstva za pripremu Sabora.

Ovo Povjerenstvo je Predsjedništvo stranke dužno utemeljiti najmanje 60 dana prije održavanja Sabora stranke.

 

 

 

 

 

Sazivanje Sabora HRS

Članak 20.

 

Sabor se saziva u redovnom i izvanrednom sazivu.

Redovno sazivanje Sabora je u pravilu svake četvrte godine, kada je to izborni Sabor na kojem se biraju i opozivaju središnja tijela HRS.

Redovno zasjedanje Sabora saziva Predsjedništvo HRS na prijedlog predsjednika stranke.

Ukoliko navedeni sazivatelj izbjegava to učiniti, Sabor može sazvati Glavni odbor HRS.

Izvanredno zasjedanje Sabora saziva predsjednik stranke samostalno, ili  na temelju odluke Predsjedništva HRS.

Izvanredno sazivanje Sabora može sazvati i Glavni odbor HRS ukoliko se za to izjasne dvije trećine njegovih članova.

Na zasjedanju izvanrednog Sabora HRS razmatraju se samo pitanja zbog kojih je Sabor sazvan.

 

Članak 21.

 

Sabor HRS je njegov sazivatelj dužan sazvati najmanje 60 dana prije njegovog održavanja s prijedlogom dnevnog reda.

Područne  su organizacije  HRS dužne dostaviti svoje očitovanje na dnevni red Sabora Predsjedništvu HRS najmanje dva tjedna prije njegova održavanja.

 

Članak 22.

 

Predsjednik stranke predsjeda sjednicom Sabora do izbora radnog predsjedništva a u skladu sa poslovnikom koji donosi Sabor.

Sazvani Sabor stranke smatra se pravovaljanim-legitimnim u smislu kvoruma, ako  u njegovom radu sudjeluje 2/3 sabornika- delegata potvrđenih iz članka 18.ovog Statuta.

Pravovaljanost odluka Sabora postignuta je ako su izglasane (javno ili tajno) natpolovičnom većinom prisutnih glasača.

Izabranim članovima središnjih tijela redovni mandat traje četiri godine.

 

 

 

 

 

Zadaće Sabora HRS

Članak 23.

Sabor HRS

  • Utvrđuje temeljna načela politike HRS.
  • Usvaja Program stranke.
  • Donosi Statut HRS, izmjene i dopune Statuta HRS.
  • Razmatra i usvaja izvješće o radu predsjednika stranke, glavnog tajnika, Nadzornog odbora, te financijsko izvješće.
  • Bira i razrješuje predsjednika stranke, dopredsjednike stranke, glavnog tajnika, rizničara HRS, kao i predložene članove Glavnog odbora stranke, Nadzornog odbora i Suda časti.
  • Proglašava počasne članove HRS.
  • Usvaja predloženi plan rada i financijski plan.
  • Donosi zaključke o svim bitnim pitanjima koja se tiću života i rada HRS.
  • Donosi Odluku o prestanku rada HRS.

 

Članak 24.

 

Sabor može prenijeti određene ovlasti iz svoje nadležnosti na Glavni odbor HRS.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

GLAVNI ODBOR HRS

 

Članak 25.

 

Glavni odbor je najviše tijelo stranke između dvaju zasjedanja Sabora.

Glavni odbor koordinira rad stranke i samostalno odlučuje u okviru politike utvrđene na Saboru HRS a sukladno Programu i Statutu stranke.

Glavni odbor čine:

  • Predsjednik Glavnog odbora kojeg bira i razrješava Sabor stranke.
  • Predsjednik HRS, dopredsjednici stranke, glavni tajnik HRS i rizničar HRS.
  • Predsjednici podružnica i gradskih i županijskih organizacija HRS.
  • Vijećnici i članovi skupština u državnim tijelima iz redova HRS, kao i članovi državnog Sabora te predstavnici Vlade HR iz redova HRS.
  • Deset članova stranke koje na prijedlog predsjednika HRS bira i razrješava Sabor stranke. Svoje kandidate u ovu kvotu  od deset izbornih članova mogu prije samog izbornog postupka predložiti i nazočni sabornici, a izabrani će biti oni koji dobiju najveći broj glasova.

 

Članak 26.

 

Redovni mandat Glavnog odbora stranke traje četiri godine ili do opoziva koji je u nadležnosti Sabora HRS.

Konstituirajući sjednica Glavnog odbora HRS mora biti sazvana u roku 90 dana nakon održanog Sabora stranke, a saziva je predsjednik Glavnog odbora.

Na konstituirajućoj sjednici nazočni članovi Glavnog odbora biraju tajnika koji ima zadaću brinuti o administrativnim i stručnim poslovima tog tijela te voditi evidenciju o novim članovima koji to postaju automatizmom po funkciji kao predsjednici novoosnovanih područnih ustroja (podružnica i gradskih i županijskih organizacija HRS).

Sjednice Glavnog odbora HRS održavaju se po potrebi a najmanje dva puta godišnje.

 

 

 

 

 

 

 

Članak 27

 

 

U posebnim slučajevima predsjednik stranke ili njeno Predsjedništvo mogu predložiti Glavnom odboru HRS izbor ili potvrđivanje članova stranke koje su prethodno imenovali na funkciju Povjerenika za određeno područje (regije, županije ili buduće gradske tj. općinske organizacije HRS) dok se ne steknu uvjeti za njihovu konstituciju i redovni izborni postupak. Tako imenovani i potvrđeni Povjerenici imaju sve ovlasti koje imaju izabrani čelnici spomenutih područnih organizacija po redovnoj izbornoj proceduri.

 

Članak 28.

Glavni odbor HRS ima pravo zatražiti uvid u rad i odluke svih ustrojbenih tijela stranke , radnih skupina ili Odbora, a također zahtijevati uvid u financijske dokumente.

Glavni odbor HRS može poništiti određenu odluku ustrojbenih tijela ukoliko ocjeni da je protivna odlukama Glavnog odbora i Sabora HRS.

Protiv suspenzivnih odluka Glavnog odbora HRS ustrojbena tijela izjavljuju žalbu Saboru stranke.

Glavni odbor radi u skladu s poslovnikom kojeg sam donosi, a odluke su mu obvezujuće ukoliko sjednici prisustvuje natpolovičan broj ukupnog članstva, te se za njih izjašnjava natpolovičan broj nazočnih članova.

 

Sabor HRS može odlučiti na svom izvanrednom zasjedanju o opozivu izabranih članova Glavnog odbora prije isteka njihovih mandata, zbog neurednog

izvršavanja preuzetih dužnosti i obaveza ili nepoštivanja odredbi ovoga Statuta i drugih akata HRS.

 

 

 

 

 

 

 

 

PREDSJEDNIK HRS

 

Članak 29.

 

Predsjednik HRS predstavlja i zastupa stranku te odgovara za njezin rad.

U tom smislu predsjednik HRS:

  • Brine o provođenju odluka i zaključaka Sabora, Glavnog odbora i     Predsjedništva stranke.
  • Smatra se najodgovornijim za promidžbu stranke uz podršku stručno profiliranog Odbora utemeljenog od strane predsjedništva strank kao njegovo radno tijelo za tu svrhu. Također brine za financijsku podršku potrebitu za rad stranke u suradnji sa odgovarajućim Odborom (također radnim tijelom predsjedništva) koji rješava ta i srodna pitanja.
  • Predlaže Saboru i Glavnom odboru izbor i opoziv, te potvrdu izbora odnosno imenovanja, članova tijela stranke a prema odredbama ovog Statuta iz članka 25. peta alinea.
  • Predlaže Predsjedništvu stranke i Glavnom odboru HRS odluku o raspuštanju predsjedništva podružnice i imenovanje povjerenika strankedo izbora novog predsjedništva podružnice HRS.
  • Predsjednika bira i opoziva Sabor stranke.

 

Članak 30.

 

Predsjednik HRS može na prijedlog bilo kojeg tijela stranke ili na vlastiti poticaj pokrenuti stegovni postupak protiv onog člana stranke, a iz sastava bilo kojeg stranačkog tijela, ukoliko je utvrđeno njegovo oprečno djelovanje Statutu, Programu kao i temeljnim načelima, smjernicama i odlukama tijela HRS.

 

Članak 31.

 

Odluka o pokretanju stegovnog postupka sa suspenzivnim djelovanjem dostavlja se Časnom sudu više hijerarhijske razine od onog kojem dotični član pripada.

Žalbeni postupak rješava Časni sud HRS kao najviše arbitražno tijelo i njegova odluka smatra se konačnom.

 

 

 

 

PREDSJEDNIŠTVO HRS

 

Članak 32.

 

Predsjedništvo HRS je središnje upravno i izvršno stranačko tijelo koje provodi odluke Sabora stranke i zaključke Glavnog odbora HRS, te rješava sve bitne tekuće političke i organizacijske poslove stranke. Članovi Predsjedništva su najodgovorniji za ustroj i promičbu stranke na određenom području, a njihov rad koordiniraju predsjednik i glavni tajnik HRS.

Predsjedništvo HRS čine:

  • Predsjednik stranke.
  • Pet dopredsjednika stranke zaduženih za ustroj i promičbu stranke na određenom području, a o čemu će Odluku donjeti Glavni odbor HRS na sjednici u svom prvom sazivu nakon Sabora stranke.
  • Predsjednik Glavnog odbora HRS.
  • Glavni tajnik HRS.
  • Rizničar HRS.

Puni sastav predsjedništva stranke čini devet navedenih članova koje bira i opoziva Sabor HRS na redovni mandat od četiri godine.

 

Odluke Predsjedništva smatraju se pravosnažnim i obvezujućim ukoliko ih je prilikom njihovog donošenja poduprlo natpolovičan broj članova toga tijela.

Članak 33.

 

Predsjedništvo HRS sastaje se po potrebi a najmanje jednom u 60 dana.  Sjednice Predsjedništva u pravilu saziva i njima ravna predsjednik stranke, a

ukoliko je spriječen ili zbog odsutnosti, sazivatelj može biti glavni tajnik stranke ili jedan od dopredsjednika kojeg za tu priliku odredi predsjednik HRS.

Članovi Predsjedništva  koji neuredno izvršavaju svoje obaveze ili djeluju suprotno Statutu i programskim odrednicama HRS mogu biti opozvani prije

isteka mandata od strane tijela koje ih je izabralo.

 

 

 

 

Također, iz istih razloga na njih se može primijeniti stegovni postupak sa suspenzivnim učinkom kada im se zaleđuje dosadašnja funkcija do konačnog pravorijeka Časnog suda stranke.

 

Članak 34.

 

Predsjedništvo HRS može osnovati i prema potrebi opozvati stručno-radne Odbore kao svoja pomočna tijela.

Odbori koje je  Predsjedništvo HRS dužno utemeljiti su:

  • Odbor za razvoj područnog ustroja stranke na čijem je čelu jedan od dopredsjednka HRS a na prijedlog predsjednika stranke. Član tog odbora je po funkciji i glavni tajnik stranke.
  • Odbor za stranačku promičbu u čiji sastav ulaze uz glavnog tajnika i

članovi stranke po izboru predsjednika HRS a koji osobno ravna tim

odborom.

  • Odbor za financijsku podršku i unutarstranačke poslove čijeg predsjednika predlaže predsjednik stranke a potvrđuje ga predsjedništvo HRS.

Članovi Odbora mogu biti predloženi iz središnjih ili područnih tijela stranke, a  potvrđuje ih Predsjedništvo stranke na jednoj od svojih sjednica.

Odbori se sastaju prema potrebi a najmanje jednom u 60 dana. Sjednice Odbora saziva njihov predsjednik  u skladu sa odredbama ovog Statuta. Predsjednici odbora sudjeluju u radu predsjedništva bez mogučnosti odlučivanja.

Odbori za svoj rad odgovaraju i podnose izvještaj Predsjedništvu stranke.

Članak 35.

 

Predsjedništvo HRS između ostalog donosi Pravilnike o radu tijela i organizacija središnjeg i područnog ustroja HRS.

Predsjedništvo HRS radi po Poslovniku kojeg samo donosi, a o administrativno-stručnim poslovima Predsjedništva brine glavni tajnik stranke.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

GLAVNI TAJNIK HRS

 

Članak 36.

 

Glavni tajnik HRS ravna radom Središnjeg ureda stranke sukladno odlukama Predsjedništva HRS i Glavnog odbora stranke.

Ustroj i zadaće Središnjeg ureda stranke uređuju se Pravilnikom o radu Središnjeg ureda HRS koji izglasava Predsjedništvo HRS a na prijedlog glavnog tajnika. O istom Pravilniku može raspravljati i o njemu se odrediti Glavni odbor HRS.

 

Članak 37.

 

Glavni tajnik obavlja poslove organizacijske, administrativno-stručne i političke prirode, a u skladu sa odlukama i zaključcima Predsjedništva i Glavnog odbora stranke.

Glavnog tajnika bira i opoziva Sabor stranke.

Glavni tajnik je za svoj rad neposredno odgovoran predsjedniku stranke, Predsjedništvu  HRS i Glavnom odboru stranke.

Redovni mandat glavnog tajnika HRS traje četiri godine.

 

 

RIZNIČAR HRS

 

Članak 38.

 

Rizničar stranke zadužen je za vođenje financija stranke, te skrbi o izradi godišnjeg plana prihoda i rashoda i donošenja odgovarajućih odluka u svezi s ostvarivanjem tog plana.

Rizničar HRS je za svoj rad neposredno odgovoran predsjedniku stranke, Predsjedništvu HRS i Glavnom odboru HRS

Rizničara HRS bira i opoziva Sabor HRS.

Redovni mandat rizničara HRS traje četiri godine.

 

 

 

 

NADZORNI ODBOR HRS

 

Članak 39.

 

Je neovisno tijelo sastavljeno od tri do pet članova koje nadzire materijalnoi financijsko poslovanje kao i primjenu Statuta, drugih akata i o tome podnosi izvješče Predsjedništvu Glavnom odbiru i Saboru.

Nadzorni odbor HRS nadzire rad svih središnjih tijela stranke, te razmatra i odlučuje o žalbama na rad tih tijela.

Sabor HRS bira i opoziva članove Nadzornog odbora.

 

Članak 40.

 

Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi drugih tijela HRS.

Članovi Nadzornog odbora iz svog sastava biraju predsjednika Nadzornog odbora HRS.

Rad Nadzornog odbora bit će propisan posebnim pravilnikom donesenim na Glavnom odboru stranke.

 

 

SUD ČASTI HRS

 

Članak 41.

 

Sud časti neovisno je tijelo od tri do pet članova ćiji se izbor i opoziv provodi na Saboru HRS.

Sud časti je mjerodavan za donošenje odluka:

  • u stegovnom postupku.
  • u sporovima i pitanjima vezanim za primjenu Statuta HRS.
  • u postupcima vezanim za poništenje izbora.

Mandat Suda časti traje četiri godine ili do opoziva na Saboru HRS.

Članovi Suda časti ne mogu biti članovi drugih tijela HRS.

Na svojoj prvoj sjednici članovi Suda časti između sebe biraju predsjednika Suda časti HRS.

Poslovnik i Pravilnik o radu Suda časti donjet će Glavni odbor HRS.

 

 

 

 

 

 

 

Funkcionalna organizacija HRS

POVJERENIK

 

Članak 42.

 

U skladu s Pravilnikom o radu područnog ustroja, ako na nekom području ne postoji podružnica, pomočno tijelo Predsjedništva HRS tj. Odbor za područni ustroj Stranke imenovat će za to područje povjerenika sa zadaćom da aktivira članstvo po predviđenoj proceduri za uspostavu buduće podružnice HRS ili njenu obnovu.

Rok za uspostavu podružnice je šest mjeseci od dana imenovanja povjerenika, a protekom tog roka pokreče se postupak ponovng imenovanja povjerenika,ako na području gdje se želi utemeljiti nova podružnica HRS več postoji županijska organizacija Stranke, tada njeno Predsjedništvo po istoj proceduri imenovanjem povjerenika provodi osnivanje podružnice HRS.

VIII     IZBORI, KANDIDIRANJE I OPOZIV

 

 

Članak 43.

 

Način kandidiranja i postupak biranja predlaže Predsjedništvo HRS a potvrđuje Glavni odbor Stranke, istodobno s donošenjem odluke o provođenju redovitih ili prijevremenih izbora za tijela Stranke kad to Statutom nije posebno određeno.

 

Članak 44.

 

Izaslanici Sabora i članovi drugih tijela HRS opozivaju se na isti način na koji su izabrani zbog neizvršavanja povjerenih obaveza.

Član svakog tijela ima pravo podnijeti ostavku na svoju funkciju istom tijelu koje ga je izabralo.

 

 

 

 

 

 

IX     NOMINIRANJE KANDIDATA HRS ZA PREDSTAVNIČKA TIJELA

 

Članak 45.

 

Kandidate za predstavnička tijela na svim razinama u Republici Hrvatskoj nominiraju:

  • Na prijedlog Predsjedništva HRS to ćini Glavni odbor Stranke za predsjednika Republike i zastupnike u Saboru RH.
  • Županijsko vijeće, za vjećnike u skupštinama županija
  • Predsjedništvo podružnica HRS, za vijećnike u vijećina općina, odnosno Gradova.

 

X   STATUT I DRUGI STRANAČKI AKTI

 

Članak 46.

 

Statut je najviši normativni akt kojim se uređuje unutarnji ustroj i upravljanje u Stranci.

Statut se donosi u postupku propisanom ovim Statutom.

 

Članak 47.

 

Postupak donošenja Statuta te njegovih izmjena i dopuna mogu pokrenuti članovi i/ili tijela Stranke.

Prijedlozi u smislu stavka 1. ovog članka dostavljau se Predsjedništvu HRS koje je dužno očitovati se o svakom prijedlogu i o tome izvjestiti predlagatelja.

 

Članak 48.

 

Predsjedništvo Stranke osniva Odbor za Statut koji izrađuje nacrt Statuta, odnosno nacrte izmjena i/ili dopuna Statuta.

O nacrtu Statuta, odnosno nacrtima izmjena i/ili dopuna Statuta, organizira se javna rasprava u županijskim organizacijama Stranke, a tamo gdje njih nema u podružnicama koje postoje na tom području.

 

 

 

 

Primjedbe i prijedlozi iz javne rasprave dostavljaju se Predsjedništvu HRS koje utvrđuje prijedlog Statuta.

Statut i izmjene i/ili dopune Statuta donosi Sabor HRS.

Članak 49.

 

Ovaj Statut su ovlasni tumačiti:

  • Sabor HRS
  • Predsjedništvo i Glavni odbor Stranke kada ne zasjeda Sabor

 

 

 

XI     MATERIJALNO I FINANCIJSKO POSLOVANJE

 

Članak 50.

 

HRS je neprofitna organizacija

HRS ostvaruje prihode:

  • od članarine
  • donacija i dotacija
  • od poduzeća u vlasništvu HRS
  • sredstvima dobivenih od međunarodnih organizacija kje podupiru rad i djelovanje Stranke
  • iz državnog proračuna
  • iz drugih izvora, sukladno zakonskim propisima o strankama

 

Članak 51.

 

Svi prihodi i rashodi utvrđuju se financijskim planom koji se donosi za jednu kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donijet, a donosi ga Glavni odbor HRS.

Po završetku godine za koju je donijet financijski plan, Glavni odbor utvrđuje završni račun i izvješće na temelju zavešnog računa i izvješća što ga podnosi rizničar HRS.

 

Članak 52.

 

Osim prestanka Hrvatske radničke stranke odlukom tijela državne vlasti,HRS može prestati djelovati i  odlukom Sabora stranke, i to ako je donese najmanje dvije trečine ukupnog broja izaslanika Sabora.

Također je potrebno najmanje dvije trečine ukupnog broja izaslanika Sabora kada se donosi odluka o spajanju ili pripajanju s nekom drugom/im političkom/im strankom ili strankama.

Kada dolazi do spajanja ili pripajanja HRS sa nekom drugom/im političkom/im strankom ili strankama tada Hrvatska radnička stranka kao samostalni politički subjekt prestaje postojati.

U slučaju gašenja Hrvatske radničke stranke sva imovina Stranke pripada svrsi koju odredi Sabor.

 

 

XII      PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

 

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.

Sva područna i središnja tijela Stranke dužna su uskladiti poslovnoke o svome radu s odredbama Statuta na prvoj slijedečoj sjednici, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana donošenja Statuta.

 

 

U Samoboru, 02.srpnja 2006.g.

 

 

 

Predsjednik HRS

Mladen Novosel

                                               M.P